Jurišićeva 26, Zagreb
Pon-Pet 09-17h

Knossos - Atlantida i dom Minotaura

Knossos je je najveće arheološko nalazište iz Brončanog doba na Kreti koje predstavlja ceremonijalno i političko središte minojske civilizacije i kulture. Opjevan u Homerovom djelu Odiseja: "Među njihovim gradovima je veliki grad Knossos gdje je Minos vladao s devet godina, razgovarao s velikim Zeusom." Kralj Minos, poznat po svojoj mudrosti i kao jedan od trojice sudaca mrtvih u podzemlju, dao je svoje ime narodu Knossosa i samim tim drevnoj civilizaciji Krete-minojskoj civilizaciji.
Naselje je osnovano 2000. godine pr.Kr., a uništeno je najvjerojatnije uslijed požara (mada neki tvrde da je tsunami krivac) oko 1700. godine pr.Kr. Knosos je povezivan s Platonovom mitskom Atlantidom iz njegovih dijaloga te  poznat po mitskoj priči o Tezeju i Minotauru. Treba napomenuti kako je lik Kralja Minosa u priči, kao kralja koji zahtijeva ljudske žrtve Atenjana, potpuno u suprotnosti s drugim pričama o njemu gdje je prikazan kao mudar i pravedan kralj koji uspostavlja prvu mornaricu i oslobođa Egejsko more od gusara. 

 

Mitovi o Knososu

Prema mitovima koji okružuju izgradnju grada, Kralj Minos je angažirao atenskog arhitekta, matematičara i izumitelja - Dedalusa da mu dizajnira palaču. Njegov dizajn je bio toliko pametno osmišljen kako nitko tko bi ušao ne bi mogao naći izlaz bez vodiča. U drugim verzijama ove iste priče, nije sama palača ta koja je dizajnirana na taj način, već labirint unutar palače u kojem je bio smješten polu-čovjek / pola bik - Minotaur.

Kako bi se osigurao da Dedalus ne oda tajne palače, Minos je njega i njegovog sina Ikarusa zatvorio u visokoj kuli Knossosa i držao u zatočeništvu. Dedalus je tada oblikovao krila napravljena od voska i perja ptica, za sebe i svog sina te tako pobjegao iz zatočeništva, ali je Icarus letivši preblizu sunca, uništio svoja krila i završio tragično. Minotaur, čudovišno dijete Minosove supruge nije mogao opstati bez ljudskih žrtava. Minos je zahtijevao danak u vidu djevojaka i mladića iz Atene kako bi nahranio zvijer. Tezej, uz pomoć Minosove kćeri Ariadne i njenog klupka, porazio je Minotaura i oslobodio zatvorenike te se tako vratio u svoj rodni grad u trijumfalnom stilu. Obje priče prikazuju Kralja Minosa u veoma lošem kontekstu dok naglasak daju atenskim herojima, što i ne čudi jer se smatra da su atenskog porijekla.

 

Prva i druga palača

Knossos je procvjetao pod Minosovom vladavinom kroz pomorsku i kopnenu trgovinu zajedno s ostalim velikim gradovima Krete. Uništen je i ponovno izgrađen najmanje dva puta

Prva palača je izgrađena oko 1900.g. pr.Kr. na ostacima puno starijeg naselja. Na temelju provedenih iskopavanja čini se da je prva palača bila ogromne veličine s vrlo debelim zidovima. Pronađena lončarija diljem Krete ukazuje na to kako otok nije bio ujedinjen pod centralnom vlašću te da zidovi palače izgrađeni u toj veličini i debljini su služili najvjerojatnije u obrambene svrhe.

Palača je uništena i ponovno izgrađena  oko 1700.g. pr.Kr. Velika pažnja posvećena je složenosti arhitekture i dizajna uz manje posvećenosti obrambenim zidovima. Lončarija iz tog razdoblja ukazuje na jedinstvo kulture diljem Krete, a utvrđeno je i kako je kultura Knososa prevladavala u tom razdoblju. Palača je imala četiri ulaza-jedan iz svakog smjera, a kako su hodnici unutar bili tamni i kružni, smatra se da je upravo to dovelo do stvaranje mita o labirintu Minosa.

 

Propast Knososa i ponovno otkriće

 

Grad Knossos, i skoro svaka druga zajednica na Kreti, uništen je kombinacijom potresa i invazije Mikenaca oko 1450. pr.Kr., dok je jedino palača ostala pošteđena. Donedavno se smatralo kako je erupcija vulkana na obližnjem otoku Tera imala veliku ulogu u rušenju grada i druge palače. Međutim, nedavna studija opovrgava ovu teoriju navodeći aktivnost u palači nakon 1450. godine pr.Kr.. 

U stvari izgleda da je Knosos postao važna baza poslovanja i prijestolnica Mikenaca dok nije uništen u požaru i konačno napušten oko 1375. pr.Kr. Datum koji tradicionalno označava konačan kraj minojske civilizacije je 1200. pr.Kr., nakon kojeg nema dokaza o postojanju kulture.


Knosos se stoljećima smatrao kao mit i legenda  dok ga 1900. godine nije otkrio engleski arheolog Sir Arthur Evans, kada su ujedno i započeta iskopavanja. Preko fresaka na zidovima, iskopine su otkrile više o Minojskom sportu preskakanja bikova i drevni mit o Tezeju i Minotauru se učinio sve stvarniji.

Priča o labirintu je također zaživjela kada je otkrivena kompleksna unutrašnjost palače. Evans je bio prvi koji je drevne stanovnike Krete prozvao Minojcima, po Kralju Minosu, a njegovi napori u iskopavanju i ponovnoj izgradnji, iako kontroverzni, otvorili su put za sav daljnji rad u vezi s Minojskom kulturom.

Najvažniji spomenici koje možete vidjeti na Knososu:

 

  • Velika palača
  • Mala palača
  • Kraljevska vila - nalazi se sjeveroistočno od Velike palače i smatra se njezinim sastavnim dijelom
  • Kuća visokog svećenika - smatra se da je ovdje obitavao visoki svećenik, uslijed pronalaska velikog kamenog oltara
  • Karavan Serai - nalazi se suprotno od Velike palače, a predstavlja glavni ulaz u palaču.Služio je kao javna kupaona s tekućom vodom gdje bi se putnik ili posjetitelj Knososa okupao prije posjeta kralju
  • Kraljevska grobnica - nalazi se južno od palače i smatra se da pripada jednom od posljednjih minojskih kraljeva

 

 

 

 

Povezano